Možemo li se složiti da smo svi imali razna životna iskustva kao deca koja su ostavila trag?
Bilo da je taj događaj bio jednostavan, poput pada s bicikla i ogrebotina, ili složen i ozbiljan, kao što je zanemarivanje ili zlostavljanje koje mnogi mališani tiho trpe u svojim domovima – trag je ostao, bilo emocionalno ili fizički. A naša srca, um i telo pamte te događaje.
Upravo ti tragovi na našoj psihi postaju pokretači našeg ponašanja u pokušaju da ostanemo bezbedni u svetu. Oni oblikuju način na koji vidimo, delujemo i reagujemo na sve što nam se dešava – lično i profesionalno.

Shutterstock
Postoje određene staromodne fraze i pitanja koje deca moraju da čuju i iskuse kako bi razvila osećaj samopoštovanja i vrednosti. To im pomaže da izrastu u samopouzdane odrasle osobe u današnjem izazovnom svetu.
Vaši roditelji su odlično obavili posao ako su vas učili ovim staromodnim frazama:
1. „Volim te bezuslovno, baš takvog kakav jesi“
Bez obzira na postignuća ili ponašanje, sva deca treba da osete da su voljena i prihvaćena zbog onoga što jesu. Moraju znati da su voljena čak i kada ne ispune očekivanja ili naprave greške.
Šta roditelji mogu reći:
- „Volim te bezuslovno, baš takvog kakav jesi.“
- „U redu je da grešiš. Tako učimo.“
- „Ponosan/na sam na tebe što se trudiš.“
2. „Hvala ti što si podelio svoja osećanja sa mnom“
Deca moraju znati da su njihova osećanja važna i da imaju pravo da ih izraze. Moraju osetiti da ih slušate i da vam je stalo do njihovog doživljaja sveta.
Šta roditelji mogu reći:
- „Hvala ti što si podelio svoja osećanja sa mnom.“
- „U redu je što se osećaš [ovde ubacite emociju].“
- „Žao mi je što prolaziš kroz to, kako mogu da ti pomognem?“
Kada roditelji potvrde osećanja svog deteta, to značajno doprinosi njegovom emocionalnom razvoju, jačanju samopouzdanja, boljoj regulaciji emocija, razvijanju komunikacionih veština i većoj otpornosti na izazove.
Shutterstock
Studija objavljena u časopisu Developmental Science pokazala je da deca čija su osećanja validirana imaju pozitivniju sliku o sebi, bolje prepoznaju i izražavaju emocije i istrajnija su u rešavanju složenih zadataka od dece čija osećanja roditelji ignorišu ili omalovažavaju.
3. „Ponosan/na sam na tebe što si pokušao/la“
Važno je hvaliti i prepoznati trud dece, a ne samo njihova postignuća. Ovo im pomaže da shvate da su greške sastavni deo života i da ne mora sve da bude savršeno. Tako se deca osećaju viđeno i cenjeno zbog onoga što pokušavaju da postignu.
Šta roditelji mogu reći:
- „Ponosan/na sam na tebe zbog truda! Vidim koliko si napredovao/la.“
- „Odlično ti ide sa [ovde ubacite konkretan zadatak]!“
- „U redu je ako nisi uspeo/la iz prve. Možemo to da uradimo zajedno.“
4. „Šta ti misliš da je najbolji izbor?“
Današnja deca imaju ceo svet na dohvat ruke zahvaljujući pametnim telefonima i često mogu mnogo toga da otkriju sama, jednostavno preko interneta. Ipak, ne smemo zaboraviti koliko je važno da ih usmeravamo i vodimo.
Shutterstock
Treba im davati zadatke primerene uzrastu, kao i prilike da samostalno donose odluke. To ih podstiče da razmišljaju kritički, traže odgovore i rešenja kroz sopstvena iskustva, što širi njihovu perspektivu i razvija osećaj kompetencije.
Šta roditelji mogu reći:
- „Šta ti misliš da je najbolji izbor?“
- „Hajde da razgovaramo o prednostima i manama svake opcije.“
- „Tu sam da te podržim, bez obzira na to koju odluku doneseš.“
Istraživanja pokazuju da podsticanje samostalnosti kod dece razvija samopouzdanje, otpornost, sposobnost rešavanja problema i doprinosi boljem mentalnom zdravlju. Većina roditelja smatra da je korisno da deca imaju slobodno vreme bez nadzora i kažu da im dozvoljavaju da neke stvari rade samostalno.
5. „Ovo su pravila koja oko kojih smo se zajedno dogovorili“
Deca moraju znati pravila i granice – šta je prihvatljivo, a šta nije – kroz doslednu i pravednu disciplinu. To im daje smernice koje im pomažu da uče i rastu na način koji je fokusiran na podučavanje, a ne na kažnjavanje.
Šta roditelji mogu reći:
- „Volim te i razumem da si uznemiren/a, ali ovo ponašanje nije prihvatljivo.“
- „Ovo su pravila koja smo zajedno dogovorili.“
- „Žao mi je, ali posledica kršenja pravila je [ovde ubacite posledicu].“
6. „Izvinjavam se zbog svoje greške i potrudiću se da sledeći put budem bolji/a“
U današnjem užurbanom svetu, deci su potrebni pozitivni uzori koji im pokazuju zdrave mehanizme suočavanja sa stresom i prakse samobrige. Zapamtite, dečji mozak je poput sunđera – upija sve što vidi, čuje, oseti i doživi iz svoje okoline.
Shutterstock
Moraju da vide kako izgledaju pozitivni razgovori i međuljudske interakcije, šta znači brinuti o sebi na zdrav način i da je u redu da daju prioritet svom blagostanju.
Šta roditelji mogu reći:
- „Uzeću malo vremena da se odmorim i napunim baterije jer je briga o sebi važna.“
- „Izvinjavam se zbog svoje greške i potrudiću se da sledeći put budem bolji/a.“
- „Ponosan/na sam na tebe što si bio/la iskren/a i pokazao/la integritet. To mnogo znači.“
Jedna studija iz 2019. godine pokazala je da pozitivni roditeljski uzori imaju veliki uticaj na decu – dovodeći do poboljšanog samopouzdanja, boljeg školskog uspeha, zdravijeg socijalnog ponašanja i veće verovatnoće da će donositi pozitivne životne odluke. Deca imaju tendenciju da imitiraju ponašanje i vrednosti svojih roditelja, naročito kada su te vrednosti pozitivne i dosledno prikazivane.
Shutterstock
U današnjem užurbanom svetu lako je prepustiti se haosu svakodnevice. Ipak, važno je usporiti i susresti se sa svojom decom tamo gde se ona trenutno nalaze – kako bismo im pomogli da uče i rastu. Pokazivanjem da verujete u njih, učite ih da i oni veruju u sebe i da znaju da su važni.
Dajte im osećaj da su dovoljni baš takvi kakvi jesu i da su voljeni zbog jedinstvenih darova koje donose ovom svetu. Pomozite im da svakog dana razvijaju duboko ukorenjen osećaj samoljublja, samopoštovanja i lične vrednosti. Osnažite ih da izrastu u srećne, zdrave i samopouzdane odrasle osobe, svesne da su – dovoljno dobri, savetuje Your Tango.
Bonus video:
Možda vas zanima…
